Koja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd?
Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Mošt?
Sve to ima jednako značenje: zdravlje!
Vinova loza je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu.
Kultura vinove loze potječe od prije 9000 godina iz područja Male Azije, Zakavkazja, Mezopotamije.
Pouzdani podaci o kulturi vinove loze u Egiptu stari su 6000 godina.
Danas u svijetu postoji oko 8000 vrsta grožđa.
Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.
Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu.
Bogatstvo hranivih sastojaka
Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.
Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo.
Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.
Sto grama svježeg grožđa sadrži samo 69 kcal, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljikohidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama grožđanog šećera
Ljekovitost grožđa
Grožđe obiluje polifenolima – prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile.
Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja.
Konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje kolesterola, poboljšava rad srca i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Crveno grožđe sadrži željezo i bakar – minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina. Zbog toga se preporučuje anemičnima i svima koji se oporavljaju nakon operacija ili ozljeda.
Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega.
Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.
Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice – kao jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.
Antioksidansi iz crnog grožđa štite od razornog učinka slobodnih radikala, suzbijaju zgrušavanje krvi, snižavaju loš kolesterol, smanjuju rizik od moždanog udara i tumora.
Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.
Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.
Ljekovito djelovanje grožđa;
- čisti organizam
- čuva zdravlje srca i krvnih žila
- topi masne naslage
- sprečava upalne procese
- poboljšava rad metabolizma
- pomaže kod artritisa i reume
- štiti od mnogih vrsta raka
- poboljšava rad bubrega i pluća
- sprečava nastanak bubrežnih kamenaca
- pomaže kod bronhitisa i kašlja
- pospješuje probavu i regulira rad crijeva
- poboljšava pamćenje i koncentraciju
- usporava starenje
- poboljšava san
Grožđice
Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.
Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.
Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.
Grožđani sok
Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.
Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.
Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.
Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.
Pripravci od listova grožđa
Čaj od svježih listova pogodan je protiv reume, gihta, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja – naročito kod obilnog mjesečnog ciklusa.
Oparak i uvarak od listova upotrebljava se za kupku i njegu ispucale kože ruku i nogu te za liječenje ozeblina.
Ako vas muči glavobolja ili boli želudac, stavite oblog od usitnjenih svježih listova vinove loze.
Cvjetovi vinove loze koriste se kod oslabljenih moždanih funkcija i za liječenje leđne moždine, jer oživljavaju živčane ganglije.
Od cvjetova se izrađuje čajni oparak, mast za masažu i krema protiv sunčanih pjega.
Ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiju coli i Staphylococcus aureus.
Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješuju rad crijeva i sprečavaju zatvor.
Odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu na sebe masne tvari. Osobito je zdrava kožica crnog grožđa.
Ulje sjemenki grožđa
Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.
Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.
Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.
Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.
Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.
Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.
Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.
Grožđe u narodnoj medicini
Kod upale želuca
Tri puta dnevno, 20 dana za redom natašte jedite 40 dekagrama crnoga grožđa s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.
Za bolju cirkulaciju
Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Ovaj uvarak dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge namočene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.
Protiv crvenih bubuljica
Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.
Protiv bradavica
Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.
Osvježavajući losion
Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjujte povremeno.
Maska od grožđa
Masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i izvadite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.
Priprema jela s grožđem
Grožđe najčešće jedemo sirovo. No, od njega možete napraviti i sok, ocat, džem i pekmez.
Ono je vrhunski dodatak voćnim salatama. Ako za voćnu salatu upotrijebite nekoliko vrsta grožđa i to u različitim bojama, vaša će salata ljepše izgledati, a i okus će biti bogatiji. Grožđe možete kombinirati i sa zelenom salatom i orašastim plodovima.
Grožđice, ili sušeno grožđe, neizostavna je namirnica u pripremi velikog broja kolača i drugih slastica, a mogu se jesti i same.
Jeste li znali da su grožđice neizostavna namirnica svakog planinara? Prilikom fizičkih napora brzo daju dodatnu energiju.
Kupovanje i čuvanje
Pri kupovini grožđa vodite računa da grozdovi budu zreli, čvrsti i lijepe boje.
Zrelost grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati žućkastu nijansu. Crveno grožđe ne smije biti zelenkaste boje. Tamne sorte bi trebale imati izrazito tamnu boju.
Ako grožđe duže vrijeme ostavite na sobnoj temperaturi, ono će brzo fermentirati i pokvariti se. Njegovu svježinu najdulje ćete sačuvati ako ga stavite u hladnjak.
| Napravite sami ekstrakt od sjemenki grožđa za zdrave krvne žile |
Početak jeseni ne možete zamisliti bez ukusnog grožđa na stolu?
No jeste li znali da su, osim samih bobica, i sjemenke koje se u njima nalaze iznimno zdrave?
Sjemenke grožđa, među ostalim, pomlađuju krvne žile te čuvaju srce i mozak.
Znatno smanjuju rizik od infarkta i začepljenja krvnih žila, kao i od nastanka proširenih vena.
Takav učinak imaju zahvaljujući moćnim antioksidansima i flavonoidima.
U narodnoj medicini, primjerice, usitnjene sjemenke crnog grožđa koristile su se u liječenju srčanih i krvožilnih oboljenja.
Budući da se danas sjemenke grožđa rijetko kad konzumiraju, na tržištu su kao dodaci prehrani dostupni njihov ekstrat i ulje, koji se smatraju vrlo ljekovitima.
Golema antioksidativna moć
Sjemenke grožđa imaju 20 puta veću antioksidativnu moć nego vitamin E te čak 50 puta veću antioksidativnu moć od vitamina C.
Zahvaljujući tome, njihovom konzumacijom se može znatno smanjiti štetno djelovanje slobodnih radikala u organizmu, kao i rizik od karcinoma, te potaknuti detoks organizma.
Budući da su sjemenke malo tvrđe, najbolje je prvo ih osušiti (može i u pećnici na 50 C) pa ih nakon toga samljeti u prah – za to će vam trebati mlinac za kavu ili snažniji blender.
Kako biste iskoristili njihove dobrobiti, dodajte mljevene sjemenke u juhe, smoothieje, jogurt, brašno ili salate.
Također, od sjemenki grožđa možete napraviti i ljekoviti ekstrakt za krvne žile.
Domaći ekstrakt od sjemenki grožđa za krvne žile
Sastojci:
- 200 g mljevenih sjemenki grožđa
- 0,5 l rakije
Priprema:
U staklenku stavite 200 g mljevenih sjemenki grožđa pa prelijte s 0,5 l rakije.
Ostavite na tamnome mjestu mjesec dana. Povremeno protresite.
Nakon mjesec dana možete uzimati po jednu žličicu ekstrakta 2-3 puta dnevno, prije jela.
Ovaj ekstrakt odličan je lijek za krvne žile koji djeluje protiv tromboze i proširenih vena.
Usto, povećava hemoglobin u krvi, kao i opskrbu moždanih stanica kisikom. Dobar je i za vid te smanjenje umora.
Dobrobiti sjemenki grožđa
1. Štite i jačaju krvne žile i srce
Ove male, ali moćne sjemenke sadrže OPC, odnosno kompleks oligomernih proantocijanidina.
Ti polifenoli djeluju tako da šire krvne žile i stimuliraju cirkulaciju, jačaju vene i kapilare te povećavaju njihovu fleksibilnost.
Osim toga, oni sprečavaju stvaranje plaka u arterijama čisteći ih od suvišnih masnoća. Usto, smanjuju rizik od nastanka varikoznih vena i hemoroida.
Kompleks oligomernih proantocijanidina snižava krvni tlak te zahvaljujući tome sprečava i srčani udar.
2. Pomlađuju organizam
Zahvaljujući oligomernim proantocijanidinima, sjemenke grožđa suzbijaju upale i infekcije te na organizam djeluju pomlađujuće i revitalizirajuće.
Kako su bogate flavonoidima, sjemenke grožđa jačaju i kosti te povećavaju njihovu gustoću.
Biljni flavonoidi djeluju i tako da usporavaju starenje mozga te mogu pomoći i u prevenciji demencije i Alzheimerove bolesti.
3. Potiču probavu
Poznato je da je grožđe, baš kao i smokve, odlično za probavu i crijevnu peristaltiku.
Slično tome, i sjemenke imaju pomalo laksativno djelovanje, stoga su odlične za sve one koje muči višednevni zatvor.
4. Čuvaju vid
Sjemenke grožđa štite očno tkivo od propadanja te pomažu u prevenciji katarakte i makularne degeneracije u kasnijoj dobi.
| Za bolji vid jedite – grožđe |
Jedete li grožđe ove jeseni, osim što će te u njemu uživati, mogli biste imati bolji vid i to na duge staze.
Studija objavljena u časopisima Archives of Ophthalmology i Free Radical Biology and Medicine pokazuje njegov utjecaj na smanjenje senilne makularne degeneracije, odnosno na bolest žute pjege.
Riječ je o najčešćem uzroku sljepoće kod osoba starijih od 50. godina i bolesti od koje boluje svaka treća osoba starija od 65. godina.
Žuta pjega, ili makula, je naziv za središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo i to je mjesto najjasnijeg vida.
U prvoj fazi, tzv. “suhog” SMD-a, koji zahvaća i do 90% pacijenata, dolazi do sporog i progresivnog zamućenja centralnog vida.
Osobe se žale da vide, primjerice, sjenu, iskrivljene slike, samo neke riječi u rečenicama.
Drugu, “vlažnu” fazu koja dovodi do sljepoće, karakterizira daljnji gubitak vida i mogućnost da dođe do popuštanja krvnih žila, čime će se oštetiti i okolno tkivo.
Antioksidansi iz grožđa zaustavljaju degenerativne promjene
Lijek još uvijek ne postoji, no studije pokazuju kako bi ovu progresivnu bolest moglo zaustaviti grožđe zbog obilja flavonoida, koji su snažni antioksidansi.
Znanstvenici su analizom otkrili da su antioksidansi u grožđu 50 puta jači nego u vitaminu E i 20 puta jači nego u vitaminu C.
Studiju su proveli na Fordham University, na eksperimentu s miševima, kod kojih se bolest razvija slično kao kod ljudi.
Za vrijeme istraživanja miševe su držali na tri različite vrste prehrane – jedna je bila uobičajena, druga se bazirala na luteinu, a treća na grožđu.
Kod miševa na običnoj prehrani nije bilo vidljivih promjena.
Lutein je pokazao blage pomake na bolje, dok se grožđe pokazalo pravim čudotvornim lijekom.
Studija je otkrila da je grožđe izvrsna zaštita kod oksidativnih oštećenja retine, te da je kod miševa spriječilo sljepoću, konačni ishod ove rasprostranjene bolesti.
Snažan zaštitnik oka
Istraživačica dr. Silvia Finnemann, Department of Biological Sciences, Fordham University u New Yorku za medije je rekla da je grožđe po svim pokazateljima snažan prirodni zaštitnik oka.
Ima dugoročan utjecaj na zdravlje očiju u starosti, čak i kad se konzumira samo u mlađoj dobi, – zaključila je dr. S. Finnemann.
Ljekovita svojstva grožđa dolaze na vidjelo samo ako je riječ o grožđu koje nije tretirano zaštitnim sredstvima poput pesticida, odnosno ako je iz prirodnog (organskog) uzgoja.
| Liječenje grožđem i vinom |
Mnoge kulture smatraju grožđe “kraljem voća”.
Ove malecke bobice riznica su mnogobrojnih zdravstveno korisnih fitonutrijenata, kao što su antioksidansi, vitamini i minerali.
Ne čudi zašto ih mnogi redovito uključuju u prehranu, bilo u obliku svježeg voća, grožđica, soka ili kao sastojak salata.
Grožđe su okrugle bobice koje rastu u grozdovima na višegodišnjim listopadnim drvenastim lozama roda Vitis.
Porijeklom je iz Europe i Sredozemlja, ali se danas uzgaja diljem svijeta.
Boja bobica potječe od polifenolnih pigmenata.
Crvene ili ljubičaste bobice bogate su antocijaninima, dok bijelo-zelene bobice sadrže više tanina i katehina.
Ovi antioksidativni spojevi su gusto koncentrirani u koži i sjemenkama.
Riznica dragocjenih nutrijenata
Grožđe je bogat izvor minerala mikronutrijenata poput bakra, željeza i mangana.
Željezo je posebno koncentrirano u grožđicama. 100 g grožđica sadrži 10% dnevne preporučene doze željeza.
100 g svježeg grožđa sadrži oko 191 mg korisnog elektrolita, kalija.
Svježe je grožđe dobar izvor vitamina C, A, K, B6, B2 i B1.
100 g svježeg grožđa sadrži samo 69 kalorija zbog toga je odličan izbor za osobe koje se bore s viškom kilograma.
Grožđe je bogato polifenolnim fitokemijskim spojem resveratrolom.
Snažni antioksidans resveratrol štiti od:
- raka debelog crijeva i prostate
- koronarne srčane bolesti
- degenerativnih živčanih bolesti
- Alzheimerove bolesti
- virusnih i gljivičnih infekcija
Resveratrol smanjuje rizik od moždanog udara tako što mijenja molekularne mehanizme unutar krvnih žila.
To postiže jačanjem otpornosti krvnih žila na oštećenja i povećanom proizvodnjom dušikovog oksida, koji opušta krvne žile.
Antocijanini su druga skupina polifenolnih antioksidansa koji su obilno prisutni u crvenom grožđu.
Utvrđeno je da ove fitokemikalije imaju:
- antialergijsko
- protuupalno
- antimikrobno
- antikarcinogeno djelovanje
Katehini u bijelim i zelenim sortama posjeduju jednake zaštitne funkcije.
Grožđe ima relativno nizak glikemijski indeks, te zbog toga manje količine grožđa smiju konzumirati i dijabetičari.
Blagodati vina
Vino je najpopularniji prehrambeni proizvod od grožđa.
Medicinska su istraživanja utvrdila da umjereno konzumiranje vina može biti povoljno po zdravlje.
Istraživanja su pokazala da vino, posebice crno, može:
- smanjiti rizik od srčanih bolesti
- pružiti zaštitu od moždanog udara
- spriječiti rak gušterače
- suzbiti potencijalno kobne bakterije poput e.coli, salmonele i listerije
Crno vino štiti srce
Odavna se zna da crno vino može biti dobro za srce.
Jedan od poznatih sastojaka crnog vina je resveratrol, snažan antioksidans iz kožice grožđa.
U laboratorijskim je istraživanjima utvrđeno da ovaj sastojak posjeduje antikancerogena i protuupalna svojstva te sprečava zgrušavanje.
Još je veća važnost antioksidansa polifenola – kemijskih spojeva iz kožice i sjemenki, koji štite membrane stanica.
Procijanidini u crnom vinu smanjuju krvni tlak i kolesterol te štite od stvrdnuća arterija.
Nedavna danska studija zaključila je da ljudi koji piju do dvije i pol boce crvenog vina tjedno – otprilike dvije čaše dnevno – imaju manji rizik od prerane smrti.
Resvreratvol i polifenole iz crnog vina možete uzimati i u obliku dodataka prehrani.
Bijelo vino čuva kosti i zglobove
Iako ga prati nešto slabiji ugled, i bijelo vino pruža niz zdravstvenih blagodati.
Ono sadrži kalij, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i spriječiti stvaranje molekula koje mogu oštetiti tkivo pluća.
Znanstvenici s Milanskog sveučilišta vjeruju da tirosol i kafeična kiselina iz bijelog vina mogu spriječiti reumatoidni artritis i osteoporozu.
Istraživanje talijanskih i američkih znanstvenika otkrilo je da konzumacija bijelog vina štiti od srčanog udara.
Bijelo se vino preporučuje onima koji pate od migrene, jer ima nisku razinu tiramina – spoja koji izaziva glavobolju, za razliku od mnogih crnih i crvenih vina.
Upotreba grožđa
Potražite grožđe koje je svježe, glatko, bez površinskih bora i oštećenja.
Bobice moraju biti dobro pričvršćene za zelenu stabljiku zdravog izgleda.
Budući da se grožđe može brzo pokvariti i fermentirati na sobnoj temperaturi, ono bi uvijek trebalo biti pohranjeno u hladnjaku.
Prije jela operite cijeli grozd u hladnoj vodi kako biste uklonili ostatke pesticida i prljavštine.
Dodajte bobice voćnim ili povrtnim salatama s marelicom, breskvom, kruškom, jabukom, ribizlom ili ananasom.
Grožđice možete upotrebiti u izradi raznovrsnih slastica, smoothieja, kolača, muffina i pudinga.
U svrhu prevencije i liječenja preporučuje se konzumirati dnevno 1-2 grozda svježeg grožđa, ili 1-2 čaše vina.