Magnezij

Često vas hvataju grčevi u mišićima i konstantno ste umorni?

San vam je isprekidan i skloni ste glavobolji, tjeskobi i razdražljivosti? Imate aritmiju i slabu probavu?

Ako ste se u tome prepoznali, velika je vjerojatnost da patite od hipomagnezemije, odnosno manjka magnezija u organizmu. 

Magnezij je jedan od četiri najzastupljenija minerala u našem organizmu koji je potreban za više od 300 tjelesnih funkcija.

Najviše ga ima u našim kostima i zubima, a nešto manje u mišićima, mekim tkivima i stanicama. 

Našim je stanicama prijeko potreban za normalno funkcioniranje: one ga koriste za proizvodnju energije i stabilizaciju svojih membrana.  

Bez magnezija je naš život nezamisliv, a ovo su samo neke od njegovih fantastičnih funkcija:

• pravilan rad živčanog sustava
• opuštanje mišića
• zdrave moždane funkcije 
• čvrste kosti i zubi 
• pravilan srčani ritam
• čišćenje organizma od toksina
• zaštita od taloženja teških metala u mozgu
• kvalitetan san i dobro raspoloženje

Ovaj se neobično važan mineral naziva i „željezom biljnog svijeta“ zato što je njegova uloga u stvaranju klorofila (biljnog pigmenta) slična onoj koju ima željezo u stvaranju hemoglobina u našoj krvi.

Kako nadoknaditi opasan manjak 

Zbog upotrebe umjetnih gnojiva, koja su osiromašila tlo, brojne vrste voća i povrća koje su prije bile bogat izvor magnezija danas to, nažalost, više nisu.

Stoga nije nikakvo čudo da danas gotovo 80 posto ljudi u svijetu pati od deficita magnezija u organizmu.

Osim što su namirnice već sam po sebi osiromašene, njihovim se transportom, dodatnom obradom i pripremom gubi još više ovog dragocjenog minerala.

Još je jedna loša vijest vezana uz magnezij: čak i ako hranom unesete dovoljne količine tog minerala na dan, što je za žene otprilike 300, a za muškarce oko 400 mg, vaš će organizam od toga apsorbirati – samo trećinu! Na magnezij, naime, negativno djeluju želučana kiselina i probavni enzimi. 

Imajte na umu i to da pojačanim znojenjem, primjerice ljeti i tijekom napornih fizičkih treninga, gubite puno magnezija. Stoga, bavite li se intenzivno sportom, morate još više paziti na dostatan unos.  

Zbog brojnih dobrobiti jako je važno nadoknaditi svaki njegov manjak – pravilnom prehranom, koja uključuje što više namirnica bogatih magnezijem, ili uzimanjem kvalitetnih suplemenata.

No, budući da se magnezij puno lakše i bolje apsorbira preko kože, odnosno transdermalno, priuštite si kupke s magnezijevim kloridom ili magnezijevim sulfatom. 

Dobrobiti magnezija

1. Umiruje živčani sustav, poboljšava san i smanjuje tjeskobu 

Magnezij regulira određene hormone u vašem organizmu koji imaju umirujući učinak na mozak, pridonose relaksaciji i opuštanju.

Upravo iz tog razloga manjak magnezija dovodi do slabije kvalitete sna, pa čak i do nesanice. 

Ovaj mineral važan je za funkciju neurotransmitera koji se naziva GABA, a koji je zaslužan za lučenje serotonina, hormona sreće. 

2. Podiže razine energije

Magnezij je važan i za aktivaciju adenozin trifosfata ili ATP-a.

Riječ je o glavnom skladištu energije unutar vaših stanica. Stoga, ako vam nedostaje ovog minerala, stalno ćete osjećati umor.

Manjak magnezija također znači da se i brže umarate tijekom fizičkih aktivnosti, potrebno vam je više kisika i imate veći broj otkucaja srca. 

3. Poboljšava probavu

Magnezij neutralizira želučanu kiselinu te potiče kretanje stolice kroz crijeva, stoga je za one koji pate od zatvora jako važno da uzimaju ovaj mineral. 

Magnezij također opušta mišiće u cijelom probavnom traktu, kao i stijenke crijeva, što je dobar poticaj pražnjenju.   

Napomena: uzimate li dodatke prehrani s magnezijem, vaša bi probava trebala biti uravnotežena i normalna, no primijetite li da magnezij ima učinak pravog laksativa te da često obavljate nuždu ili imate proljev, to je znak da uzimate prevelike doze ovog minerala. 

4. Uravnotežuje razine natrija, kalija i kalcija u organizmu

Manjak magnezija u organizmu negativno se odražava i na razine drugih minerala, poput kalija, kalcija i natrija. On, naime, pomaže transportu iona kalcija i kalija kroz stanične membrane.   

U kombinaciji s kalcijem magnezij igra važnu ulogu u oblikovanju kosti te u sintezi DNK i RNK. 

Također, u slučaju nedostatka magnezija kalcij se nepotrebno taloži u mekim tkivima u vašem organizmu.  

Magnezij je izuzetno važan i za normalne kontrakcije mišića i za sam srčani ritam, kao i za provođenje živčanih impulsa. 

5. Smanjuje grčeve, bolove i napetost u mišićima  

Ako nemate u organizmu dovoljno magnezija, mogli biste osjećati grčeve u mišićima.

Magnezij je neophodan i za opuštanje i za kontrakciju mišića, kao i za normalno kretanje. 

Ovaj mineral uravnotežuje razine kalcija, što je jako važno za normalno funkcioniranje svih mišića, pa tako i onog srčanog. 

6. Ublažava migrenu i sprečava depresiju

Budući da magnezij pridonosi cirkulaciji krvi, sprečava suženje krvnih žila koje inače dovodi do povišenja krvnog tlaka te otpušta hormone za ublažavanje bolova, uzimanje ovog minerala može spriječiti ili barem ublažiti pojavu migrene.

Istraživanja su pokazala da su simptomi migrene oslabljeni kod onih ispitanika koji su uzimali dodatke prehrani s magnezijem.

Studije su pokazale da kod akutne migrene jako dobro pomaže intravenska primjena otopine magnezijeva sulfata.  

Budući da magnezij potiče proizvodnju hormona serotonina, on uvelike pomaže i kod depresije. Neki stručnjaci smatraju da su jako niske razine magnezija u hrani jedan od važnih faktora koji pridonose sve većoj učestalosti depresije i drugih mentalnih oboljenja.

Također, ako u organizmu nedostaje ovog minerala, on je podložniji različitim alergijama. 

7. Čuva zdravlje srca i krvnih žila

Neki magnezij nazivaju „mineralom sa srcem“ – ne bez razloga. On, naime, uvelike pomaže zdravlju ovog organa. 

Osobe koje unose dostatne količine ovog minerala imaju puno manji rizik od srčanih oboljenja.

Sprječava kontrakcije i sužavanje krvnih žila koje dovode do povišenog krvnog tlaka. 

Magnezij je ključan i u sprečavanju srčanog udara jer su neki slučajevi srčanog udara uzrokovani upravo grčenjem koronarnih žila, zbog čega srce na koncu ostaje bez kisika.   

8. Pridonosi zdravlju kostiju i zuba

Manjak magnezija zapravo i nije lako ustanoviti, a za to postoji opravdan razlog. Čak 57 posto tog minerala nalazi se – u vašim kostima. 

Magnezij je jako važan za metabolizam kalcija te za pretvaranje vitamina D u aktivan oblik u tijelu. Dakle, on je neizostavna karika u izgradnji čvrstih kostiju. 

I ne samo to. Ako ste mislili da je kalcij najvažniji za vaše zube, to nije točno. Naime, brojna su istraživanja pokazala da je za zube (kao i za kosti) najvažniji – magnezij. Samo zahvaljujući njemu vaša zubna caklina može biti čvrsta i zdrava. 

9. Ima snažan detoks učinak na organizam

Dr. Carolyn Dean, koja je napisala slavnu knjigu „Magnezijevo čudo“, naglašava koliko je magnezij važan u zaštiti mozga od utjecaja teških metala kojima smo izloženi poput aluminija, kadmija, olova, žive…  

Nedostaje li vašem organizmu magnezija, prijeti vam i veći rizik od teških oboljenja poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.  

Također, glutation, prirodni antioksidans koji eliminira olovo, živu i arsen iz vašeg organizma, za svoju sintezu treba upravo – magnezij. 

10. Smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Procjenjuje se da gotovo 50 posto dijabetičara ima niske razine magnezija u krvi. Istraživanja su pokazala da osobama koje imaju manjak ovog minerala prijeti veći rizik od dijabetesa tipa 2. 

Studija je također pokazala da se kod dijabetičara koji su svakodnevno uzimali visoke doze magnezija znatno popravilo stanje vezano uz razine šećera u krvi, kao i hemoglobina A1c, koji je ključan za mjerenje glukoze u krvi.     

Hrana koja sadrži magnezij:

• kopriva
• mišjakinja 
• špinat
• prokulice
• brokula
• crni grah
• mungo grah
• bademi
• indijski oraščići
• avokado
• krumpir
• bučine sjemenke
• banane
• kvinoja
• tamna čokolada

Dodaci prehrani s magnezijem 

Danas u ljekarnama i trgovinama najčešće možemo naći magnezijev oksid, kojemu je bioraspoloživost vrlo niska pa se u organizmu apsorbira svega 4 posto!

Također, takvi dodaci prehrani s magnezijem imaju laksativan učinak, zbog čega ih mnogi izbjegavaju.  

Drugi suplement je magnezijev citrat, koji se jako dobro apsorbira u organizmu, ali ima laksativan učinak.  

Dobar način opskrbe organizma magnezijem jest uzimanje magnezijeva malata, koji se lako apsorbira i nema laksativan učinak. Primjenjuje se kod bolova u mišićima, a pomaže kod fibromialgije.  

Želite li izbjeći napetost mišića i kronične bolove te si osigurati bolji san i opuštanje, odaberite magnezijev glicinat. Riječ je o kombinaciji magnezija i glicina, aminokiseline koja pridonosi boljoj apsorpciji magnezija.  

Postoje i drugi izvrsni načini opskrbe tijela magnezijem, kao što su kupke s magnezijevim kloridom i magnezijevim sulfatom (epsomskom soli).

Alternativno liječenje magnezijem

1. Kupke s magnezijevim kloridom

Magnezijev klorid je mineralni spoj koji se dobiva isparavanjem morske vode. Dostupan nam u obliku čistog magnezijeva ulja i u obliku magnezijevih soli za kupke.      

Kada se nanosi izravno na kožu, magnezijev klorid se trenutačno apsorbira u tkiva te znatno povećava razine magnezija u organizmu. Budući da magnezij pritom ne prolazi kroz probavni trakt, nema rizika od neugodnog laksativnog učinka.  

Nanošenje magnezijeva klorida na kožu pokazalo se i kao izvrstan način nadopune „zaliha“ magnezija kod sportaša koji su izloženi velikim fizičkim naporima. 

Dobrobiti magnezijeva klorida:

• snažno djeluje protiv infekcija 
• ublažava kronične i akutne bolove
• pomaže kod bolesti dišnih organa
• smanjuje kronični umor
• poboljšava izgled noktiju, tena i kose
• djeluje antikancerogeno

2. Magnezijev sulfat (gorka ili epsomska sol)

Opskrbu organizma magnezijem možete povećati i tako da prakticirate kupke, odnosno namakanje u vodi s dodatkom gorke ili epsomske soli.

Riječ je o obliku magnezija koji se naziva magnezijev sulfat. Ovakav oblik magnezija možete uzimati i oralno.  

Magnezijev sulfat pomaže kod bolnih mišića i zglobova, nakon fizičkog napora, potiče detoksikaciju organizma, smanjuje stres, ublažava konstipaciju… 

Primjenjuje se i intravenozno u nekim teškim fizičkim stanjima kao što su početak infarkta ili teški napadaji astme.  

Magnezij kao magični prirodni lijek za tegobe menopauze

U menopauzi ste i ne znate kako doskočiti neprestanim valunzima koje osjećate, nadutosti, bezvoljnosti, hormonskom disbalansu…? Rješenje postoji! 

Naime, sve je veći broj studija koje otkrivaju golemu važnost dodatnog unosa magnezija za žene u menopauzi. 

Evo kako ovaj magični mineral pomaže vašem optimalnom zdravlju i u kasnijim godinama:  

• vraća hormone u balans hraneći vaše stanice  
• potiče proizvodnju hormona estrogena, progesterona i testosterona 
• pridonosi zdravlju vaše štitnjače i jajnika   
• umiruje živčani sustav te snižava razine hormona stresa kortizola 
• poboljšava kvalitetu sna, koji je važan faktor za pravilan rad vaših hormona     
• stabilizira razine šećera u krvi te povećava osjetljivost na inzulin 

Osim pravilnom prehranom, unos magnezija u menopauzi možete povećati kvalitetnim dodacima prehrani. 

Jedna je studija pokazala da su se kod žena u menopauzi nakon oralnog unosa magnezija valunzi smanjili za čak 50 posto! 

Kako biste dodatno povećali unos magnezija u menopauzi, možete birati sljedeće:

• transdermalno ulje magnezija, gel ili losion (koji se preko kože izvrsno apsorbiraju)
• kupke s epsomskom soli (primjenjujte ih jednom tjedno za bolju relaksaciju, smanjenje bolova u mišićima i kvalitetniji san)  
• magnezijev klorid (možete ga primjenjivati u obliku kupke ili oralno – preporučena dnevna doza je 320 mg)  

Što sve krade magnezij iz vašeg organizma?

Čak i ako unosite dovoljnu količinu magnezija, imajte na umu to da postoje određeni „kradljivci“ ovog minerala koji se kriju u lošoj prehrani, stresu i porocima. 

Oni djeluju tako da dodatno troše vaše ionako predragocjene zalihe ovog važnog minerala.

Najveći kradljivci magnezija su:

1. Stres: kada ste izloženi jako stresnim situacijama, vaš organizam proizvodi puno adrenalina i kortizola, koji jako troše vaše zalihe magnezija, a samim time vaše se tegobe menopauze dodatno pogoršavaju. 
    
2. Šećer: jeste li znali da većom konzumacijom rafiniranog šećera potičete svoje bubrege da dodatno eliminiraju više magnezija iz vašeg organizma i usto ometate rad svojih hormona? Dakle, imajte na umu to da konzumacijom šećera uvelike pogoršavate simptome menopauze.    
    
3. Cigarete i alkohol: ako ste dosad bili skloni ovim dvama porocima, obavezno ih eliminirajte. I pušenje i konzumacija alkohola znatno smanjuju razine magnezija u vašem tijelu. Osim toga, alkohol djeluje i kao štetni diuretik koji ispire važne minerale iz vašeg tijela, a među njima je svakako i magnezij.     
    
4. Kofein: pijete li veće količine kave, povećavate razine štetnog kortizola i adrenalina, što se negativno odražava na razine magnezija.  

Magnezijem iz prirodnih izvora pobijedite umor i visoki tlak

8 najboljih prirodnih izvora magnezija

Budući da je današnja prehrana siromašna magnezijem, puno ljudi sve više osjeća simptome nedostatka ovog minerala.

To su najčešće umor i grčevi u mišićima, sklonost visokom krvnom tlaku i začepljenju krvnih žila, depresija te srčana oboljenja.

Magnezij je izuzetno važan za naš organizam jer sudjeluje u više od 300 biokemijskih procesa.

Djeluje tako da opušta krvne žile, snižava krvni tlak, čuva zdravlje živčanog sustava, ublažava umor i nesanicu, smanjuje bolove i grčeve u mišićima te sprečava srčani udar.

Kada je riječ o dnevnom unosu, preporuka za odraslog muškarca je 400 – 420 mg, a za žene u prosjeku 310 – 360 mg magnezija dnevno.

8 namirnica bogatih magnezijem

Neke od poznatih i lako dostupnih namirnica sadrže magnezij u dostatnim količinama za ljudski organizam.

Uvrstite ih u vaš jelovnik i kroz njih unesite ovaj mineral neophodan za vaše zdravlje.

1. Špinat

Osim što sadrži obilje željeza, špinat je izvrstan izvor magnezija.

Jedna šalica špinata sadrži čak 150 mg ovoga minerala.

Ovo zeleno lisnato povrće ima protuupalna svojstva te štiti od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Folat, vitamin B-skupine prisutan u špinatu, smanjuje upale krvnih žila i snižava krvni tlak.

Budući da se čak 25 posto folata gubi duljim kuhanjem, špinat je najbolje jesti sirov ili vrlo kratko kuhan na pari.

2. Tamna čokolada

Procjenjuje se da 100 g tamne čokolade sadrži više od pola preporučene dnevne količine magnezija.

Poznato je i da čokolada s visokim postotkom kakaa čuva zdravlje srca, podiže raspoloženje te regulira razinu šećera zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu.

Flavonoidi iz tamne čokolade opuštaju krvne žile te snižavaju krvni tlak.

3. Smeđa ili integralna riža

Šalica smeđe riže sadrži oko 20 posto preporučene dnevne količine magnezija.

Ima dvaput više magnezija te vitamina B1 i B3 nego bijela riža.

Budući da djeluje protiv proteina angiotenzina II koji povisuje krvni tlak, ova riža snižava tlak te smanjuje rizik od začepljenja krvnih žila.

Također, smanjuje rizik od raka debelog crijeva i dijabetesa tipa 2.

4. Bademi

U 100 g badema sadržano je čak 75 posto preporučene dnevne količine magnezija.

Osim toga, oni obiluju bakrom, manganom, cinkom, fosforom i željezom.

Zahvaljujući magneziju, vitaminu E i ostalim antioksidansima bademi potiču protok krvi, čuvaju zdravlje srca i krvnih žila, snižavaju krvni tlak te smanjuju umor.

5. Smokve

Ovo iznimno zdravo mediteransko voće, i u svježem i u sušenom obliku, obiluje brojnim vitaminima i mineralima, poput kalcija, bakra, mangana, kalija, željeza, fosfora selena i cinka.

Četiri šalice sušenih smokava sadrže 100 posto dnevno preporučene količine magnezija.

Zahvaljujući sadržaju kalija i magnezija, smokve imaju učinak snižavanja krvnog tlaka, a zbog vitamina B-kompleksa podižu raspoloženje te povećavaju razine energije.

6. Bamija ili okra

Ova se tropska biljka i mahunarka na Istoku već stoljećima koristi u kulinarstvu te za liječenje probavnih smetnji, crijevnih tegoba, srčanih bolesti, oboljenja jetre i sl.

Bamija pridonosi gubitku kilograma te smanjuje umor.

Jedna šalica bamije sadrži 70 mg magnezija, što je oko 15 posto preporučene dnevne količine ovog minerala.

Bamija također obiluje vlaknima i vitaminima B6, A i C.

7. Avokado

Ovo supervoće koje potječe iz Meksika i Srednje Amerike sadrži više vitamina i minerala nego bilo koja druga vrsta voća.

Bogat je izvor magnezija, kalija, fosfora, cinka, željeza i bakra.

Jedan srednje velik plod sadrži 15 posto preporučene dnevne količine magnezija.

Avokado smanjuje umor i smiruje živčani sustav te se preporučuje trudnicama i osobama koje su pod stresom.

Osim toga, zahvaljujući magneziju i kaliju na prirodan način snižava krvni tlak te čuva zdravlje srca i krvnih žila.

8. Bundeva

Šalica nasjeckane bundeve sadrži oko 60 mg magnezija.

Bundeva je izvrstan diuretik, pomaže kod upala mokraćnih puteva, bubrega i žuči, kod reumatskih oboljenja i sl.

Osim magnezija, sadrži fosfor i kalcij, koji su važni za izgradnju zdravih kostiju, zatim željezo i kalij, koji je važan za zdravlje srca te mangan, koji čuva kožu.

Bundevine sjemenke također obiluju magnezijem – na 100 g sadrže više od 70 posto preporučene dnevne količine magnezija.

Ostali značajni prirodni izvori magnezija su:

• Cikla: 1 šalica – 100 mg magnezija
• Brokula: 1 šalica – 33 mg magnezija
• Banane: 1 banana srednje veličine – 30 mg magnezija
• Leća: 1 šalica – 18 posto preporučene dnevne količine magnezija
• Krastavci: 1 šalica – oko 40 mg magnezija
• Grašak: 1 šalica – 70 mg magnezija
• Indijski oraščići: 100 g – 70 mg magnezija

Liječenje magnezijevim kloridom

Magnezijev klorid – dragocjeni mineralni spoj dobiven isparavanjem morske vode – pokazao se vrlo učinkovitim u liječenju brojnih bolesti.  

Nedostatak magnezija u organizmu jedan je od rizičnih faktora za razvoj mnogih oboljenja, uključujući i zloćudna.   

Osim što može suzbiti infekcije i poboljšati opće zdravstveno stanje, magnezijev klorid posjeduje i čudesnu sposobnost pomlađivanja.

Naime, stanice ljudskog tijela propadaju ako nisu opskrbljene s dovoljno magnezija.

Prisutan u cijelom organizmu 

Bez sumnje, magnezij je izuzetno važan za organizam, jer utječe na aktivnost više od 300 enzima te je u skladu s tim uključen u gotovo sve procese u našem tijelu.

On sudjeluje u aktivaciji enzima nužnih za replikaciju i popravak DNA.

Omogućuje normalno prenošenje impulsa živčanim vlaknima te uravnotežuje živčani i mišićni sustav.

Nužan je za pretvorbu hrane u energiju, za zdravlje zubi i kostiju, za pravilan rad srca, zaštitu krvnih žila i prevenciju povišenog tlaka.

Vrlo je važan za opuštanje mišića i dobar san te sprečava tegobe poput kroničnog umora, glavobolje i migrene. 

Žene imaju osobito velike koristi od redovitog unošenja magnezija u organizam, jer čuva kosti od osteoporoze, uklanja bolne grčeve kod menstruacije i uvelike pomaže kod PMS-a.  

Brojna su svjedočanstva žena koje tvrde da su po povećanju razine magnezija u organizmu izgubile na težini.

Osim toga, općenito su se osjećale energičnije i manje depresivno.   

Na muškarce, magnezij djeluje jednako blagotvorno, osobito pri rješavanju problema uvećane prostate.

Opaženo je da tegobe s prostatom značajno popuštaju nakon određenog razdoblja uzimanja magnezijevog klorida.

Patimo od nedostatka magnezija

U današnje vrijeme, stručnjaci sve više upozoravaju na činjenicu da od nedostatka magnezija u organizmu pate i zdravi i bolesni.

Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da 40 posto osoba starijih od 18 godina pati od manjka magnezija.

Manjak ima i 85 posto bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar.  

Američka studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne uzima ni najnižu preporučenu dozu magnezija, a 19 posto ih unosi manje od polovice preporučene doze. 

Nekoliko je glavnih razloga kojima možemo pripisati nedostatak magnezija u organizmu.
 

Jeste li znali? Morska voda sadrži velike količine magnezija.
Voda mrtvog mora ima najveću koncentraciju ovog minerala.

Prije svega, naše tijelo apsorbira tek jednu trećinu magnezija iz hrane.

Zatim, konzumiranjem namirnica spravljenih od bijelog brašna, poput kruha, peciva i tjestenine, trošimo zalihe magnezija u tijelu.  

Nadalje, namirnice bogate magnezijem zbog suvremenih načina uzgoja, dugog skladištenja i zamrzavanja, sve su siromašnije tim mineralom.

A kad, najzad, dođu na naš stol, najčešće dolaze u kuhanom obliku, čime izgube 40 do 70 posto magnezija.

Magnezij u obliku magnezijevog klorida 

Magnezij koji u organizam unosimo preko hrane u želucu se pretvara u magnezijev klorid.

To je razlog zbog kojega ga u obliku magnezijeva klorida možemo izravno i bez ikakvih štetnih nuspojava unositi u organizam.

Odlični izvori magnezija su… heljdabulgurkakaocrni i bijeli grahorah, badem, kikirikisjemenke lana i sezamašpinat i brokulabučine sjemenkekukuruztofu

Uz mnogobrojne prednosti, magnezijev klorid izvrsno je sredstvo za borbu protiv infekcija.  

Francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, još je 1915. godine opazio antibiotske učinke magnezija.

U svojim opitima vezanim uz sprečavanje infekcija rana ustanovio je da je otopina magnezijevog klorida bila znatno učinkovitija od tradicionalnih sredstava.  

Prof. Delbet je proveo i opite s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i otkrio da ta otopina snažno potiče imunološki sustav.

Po unosu magnezijevog klorida u organizam, bijela krvna zrnca uništavaju i do tri puta više mikroba nego ranije. 

S vremenom, profesor Delbet utvrdio je da magnezijev klorid blagotvorno djeluje kod niza bolesti i tegoba, poput bolesti probavnog trakta, akni, ekcema, psorijaze, urtikarije, astme, peludne groznice, impotencije, bolesti prostate, Parkinsonove bolesti, kod problema s cirkulacijom. 

Također je otkrio da je magnezijev klorid izuzetno učinkovit kao preventivno sredstvo protiv raka.

Između ostalog, magnezijev klorid djeluje i protiv zmijskog otrova.  

Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu, magnezijevim je kloridom uspio u dva dana  izliječiti nekoliko pacijenata oboljelih od difterije.

U istraživanjima utvrdio je i da je magnezijev klorid djelotvoran protiv bolesti organa za disanje, promuklosti, prehlade i gripe te bolesti poput ospica, rubeole, zaušnjaka i šarlaha.  

U novije vrijeme dr. Raul Vergini i brojni drugi liječnici potvrdili su učinak magnezijeva klorida na navedene bolesti i tegobe.

Popis je proširen pa se na njemu danas mogu pronaći i bolesti poput herpesa zostera, konjunktivitisa i reumatskih bolesti. 

Magnezijev klorid blagotvorno djeluje i na kronični umor i u stanjima šoka. No, čak i ako ste zdravi, poboljšat će izgled vaše kose, noktiju i tena i usput vas učiniti znatno življima i optimističnijima.

Ljekoviti učinci magnezijevog klorida

• štiti od osteoporoze i reume
• poboljšava rad probave
• uklanja menstrualne tegobe
• ublažuje glavobolje
• štiti krvožilni sustav
• pomlađuje organizam
• pomaže kod mršavljenja
• povećava energiju
• podiže libido
• ublažuje depresiju
• štiti od gripe i prehlade
• pomaže kod bolesti živčanog sustava
• ima antikancerogeno djelovanje

Priprema magnezijeva klorida 

Većina tableta magnezija kao dodatka prehrani sadrži upravo magnezijev klorid.

No, možete pripremiti napitak magnezijeva klorida i sami u svojoj kuhinji.   

Zakuhajte litru vode i ostavite da se ohladi. 

U staklenu bocu naspite 33 grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i prelijte ohlađenom prokuhanom vodom.

Zatvorite bocu i protresite je da bi se sadržaj izmiješao. Mješavinu nije potrebno čuvati u hladnjaku. 

Doziranje  Dnevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male kavene šalice na dan.  
 

• Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice ujutro
• Od 51 do 70 godina: jednu kavenu šalicu ujutro
• Od 71 i dalje: jednu kavenu šalicu ujutro i jednu navečer

Uzimanje magnezijevog klorida ne izaziva ovisnost i može se koristiti kao dodatna terapija bilo kojoj drugoj terapiji.