Proso je drevno sjeme, koje se izvorno uzgajalo u suhim klimama Afrike i sjeverne Kine još od neolita.
Arheolozi su otkrili 4000 godina staru zdjelu rezanaca od prosa u sjeverozapadnoj Kini.
S vremenom, proso se proširilo po cijelom svijetu.
Rimljani i Gali od ove žitarice su pravili kašu, a u Srednjem se vijeku proso jelo češće od pšenice.
Unatoč njegovoj popularnosti, u Americi i Europi proso se većinom smatralo stočnom hranom.
Srećom, zanimanje za ovu namirnicu raste, pogotovo među ljudima kojima se preporučuje bezglutenska dijeta.
Naime, za razliku od nekih žitarica, proso ne sadrži gluten.
Nutritivna svojstva prosa
Proso je blago slatkastog okusa i orašaste teksture.
Ova žitarica preporučuje se svima jer tijelo opskrbljuje s mnoštvom korisnih hranjivih tvari.
Sadrži čak 15 posto bjelančevina, što ga čini vrhunskom namirnicom za vegetarijance, a uz to je bogato vlaknima, vitaminima B-kompleksa, uključujući niacin, tiamin i riboflavin.
Proso je i odličan izvor minerala, jer u njemu ima željeza, magnezija, mangana, fosfora i kalija.
Fosfor obavlja važnu ulogu u našem organizmu.
Osim što je odgovoran za izgradnju kostiju i zubi, fosfor je potreban za rast i obnovu stanica te proizvodnju DNA i RNA.
Proso je namirnica koja čuva zdravlje srca, jer je bogata magnezijem.
Ovaj mineral ublažava i tegobe s astmom te učestale napade migrene. Osim toga, magnezij pomaže pri snižavanju krvnog tlaka i smanjuje rizik od srčanog udara.
Proso sadrži i fitokemikalije, uključujući fitinsku kiselinu, za koju se vjeruje da snizuje kolesterol, te fitat, koji je povezan sa smanjenim rizikom od raka.
Ova žitarica pripada alkalnoj skupini namirnica, što ga čini lako probavljivim i djeluje umirujuće na želudac.
Proso je pametan ugljikohidrat s puno vlakana i niskim postotkom šećera. Zbog toga ima i relativno nizak glikemijski indeks.
Smatra se da proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, regulira probavu i jača imunitet.
Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.
Priprema prosa
Proso je svestrana namirnica. Može se koristiti u slanim jelima i desertima.
Ima delikatan orašasti okus i, ovisno o tome kako ga kuhate, može biti hrskavo ili mekano.
Osnovni recept
Počnite pripremati jelo od prosa tako da ga isperete i ocijedite.
U srednji lonac ulijte dvije i pol šalice vode i kad zakipi dodajte šalicu prosa. Poklopite, smanjite temperaturu i kuhajte 15 minuta.
Zatim maknite s vatre i pustite da stoji još 20 minuta. Dodajte maslinovo ulje i začinite po želji.
Za nešto mekšu kašu od prosa, povećajte količinu vode na tri i pol šalice i kuhajte pokriveno dok se voda potpuno ne apsorbira 45 minuta do sat vremena.
Ako želite da bude hrskavije, tostirajte proso prije kuhanja. Pržite ga u suhoj tavi na srednjoj vatri uz stalno miješanje oko tri minute, a zatim dodajte vodu i poklopite.
Ako vam nakon ručka ostane prosa, ne trebate razmišljati što ćete s njim. Ostatke prosa možete:
- ubaciti u salate
- prepržiti s tofuom i povrćem
- pripremiti s mlijekom, medom i cimetom za doručak
Salata s prosom i crnim grahom
Sastojci
- 1 šalica prosa
- 3 šalice vode
- 2 šalice kuhanog crnog graha
- 2 velike rajčice, sjeckane
- 1 srednja glavica luka, sjeckana
- 1 srednji krastavac
Za preljev
- trećina šalice vode
- 3 žlice soka od limuna
- 1 žlica balsamico octa
- 2 žličice češnjaka, mljevenog
- 1 žličica morske soli
- ¼ žličice crnog papra
- 1 žličica kumina
Priprema
Kuhajte proso u tri šalice vode dok je ne upije, oko 30 minuta. Pustite da se ohladi. U veliku zdjelu stavite proso, crni grah, rajčicu i luk.
Krastavac izrežite na kriške i dodajte u salatu. Pomiješajte sve sastojke za preljev i prelijte salatu. Stavite u hladnjak kako bi salata bila dobro ohlađena.
Složenac s prosom
Sastojci
- pola glave kupusa, tanko narezanog
- sol
- 2 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
- 1 srednja glavica luka, sitno nasjeckanog
- 1/4 šalice nasjeckanog svježeg kopra
- svježe mljeveni papar
- 1 šalica nemasnog kravljeg sira
- 2 šalice kuhanog prosa
1. Zagrijte pećnicu na 190 stupnjeva. U jednu zdjelu stavite kupus, dodajte malo soli i pustite da stoji 10 minuta.
2. U međuvremenu, zagrijte žlicu ulja na srednjoj vatri i dodajte luk. Pirjajte miješajući dok ne omekša, oko tri minute. Dodajte sol i nastavite miješati oko 10 minuta.
Tada dodajte kupus i kuhajte miješajući oko 10 do 15 minuta. Umiješajte kopar i dodajte papar. Sve to zatim prebacite u veliku zdjelu.
3. U multipraktik ubacite sir i miksajte dok smjesa ne postane glatka. Dodajte malo soli i papra. Prebacite u zdjelu s kupusom. Dodajte proso i sve zajedno promiješajte. Sve skupa stavite u posudu za pečenje.
4. Pecite oko 40 minuta i zatim ostavite da se hladi najmanje 15 minuta prije posluživanja.
Uključite proso u vaš meni! Ova namirnica je zdrava i bogata hranjivim tvarima pa je odličan dodatak svakoj prehrani.
Proso (lat. Panicum miliaceum) je od davnina sastavni deo ljudske ishrane. Proso je izuzetno zdrava i hranljiva žitarica. Spada u jednu od najstarijih žitarica jer se uzgajala od pre 7000 godina. Vodi poreklo iz Azije (Kine) i Afrike.
Proso nije skupo i dugo vremena je smatrano sirotinjskom hranom i stočnom hranom. Ipak, danas zauzima značajno mesto u savremenoj kuhinji i koristi se kao prilog uz jela sa povrćem i mesom, kao salata, u čorbama, desertima…
Postoje različite vrste prosa. Proso je obično žute boje i okruglog, kompaktnog zrna. U ljudskoj ishrani se koristi proso bez ljuske.
Proso ne sadrži gluten pa se preporučuje obolelim od celijakije. Spada u izuzetno alkalne namirnice. Lako se vari pa se preporučuje i osobama koje imaju crevne probleme. Pospešuje varenje, obnavlja crevnu floru.
Proso je dobar izvor proteina, bogat je magnezijumom i gvožđem, vitaminima B kompleksa, cinkom, fosforom, kalijumom, kalcijumom, vlaknima, aminokiselinama…Obezbeđuje organizam energijom i blago ga zagreva.
Možete ga koristiti i za doručak u kombinaciji sa svežim voćem. Inače je blago slatkog ukusa.
Proso se lako i brzo priprema: najpre se opere i stavi u ključalu vodu (na jednu šolju prosa idu 2-3 šolje vode), poklopi i zagreva do ključanja. Tada se smanji temperatura i kuva 15-ak minuta, a nakon toga skloni sa vatre i ostavi da odstoji 20-ak minuta. Vreme kuvanja zavisi i od konzistencije koja se želi dobiti( prosena kaša se kuva duže).
Preporučuje se trudnicama, dojiljama, starijim osobama sa bolestima krvnih sudova, dijabetičarima, u slučaju povećanog psiho-fizičkog napora, reumatičarima, kod gihta, astme, glavobolja.
Zahvaljujući magnezijumu koji sadrži proso čuva srce, snižava krvni pritisak i smanjuje rizik od srčanog udara, smanjuje rizik od dijabetesa tip 2.
Proso reguliše probavu i jača imunitet. Koristi se i kod anemije i nervne prenapregnutosti.
Zahvaljujući salicilnoj kiselini kuju sadrži odlično je za kožu i kosu.
Zrno prosa se može jesti kao samostalno jelo, ali je najlepše u kombinaciji sa drugim namirnicama poput tikvica, patlidžana, crvenog luka, pečurki… Najbolje je da se priprema sa maslinovim uljem, a na kraju može da se doda i limun.
Zrna prosa pre kuvanja treba dobro oprati, a još bolje ostaviti da odstoji u vodi jer tako osim što se smanjuje vreme kuvanja smanjuje se i sadržaj fitinske kiseline. Fitinska kiselina koju sadrži proso, smanjuje apsorpciju minerala jer ih veže u fitate, a u tom obliku vezani minerali nisu iskoristljivi u organizmu. Nije potrebno potpuno ukloniti fitinsku kiselinu pošto u malim količinama ispoljava i pozitivne efekte na organizam poput detoksikacije( vezuje za sebe teške metale).
Proso ne sadrži gluten, ali zbog goitrogena koje sadrži se ne prepručuje u velikim količinama osobama sa oboljenjima štitne žlezde. Naime goitrogena jedinjenja prisutna u nekim namirnicama potiskuju aktivnost štitne žlezde. Ovo nije razlog da osobe sa hipotireozom izbace proso iz ishrane već da ga konzumiraju umereno zbog brojnih drugih prednosti prosa.
